KORIŠTENJE ELEMENATA POP KULTURE U TRŽIŠNIM KOMUNIKACIJAMA

The strong effect of marketing communications on people’s personalities, opinions, preferences and decisions has so far been widely studied. If marketing can sway people’s opinions and influence their character and affinities, and if pop culture is a part of those characters and affinities, it must be of interest to many to see how exactly marketing and pop culture correlate and how the general population perceives them when they are combined, for example in marketing campaigns that contain pop-cultural elements. This is explored in a quantitative study with a questionnaire that shows multiple marketing communications examples that contain pop culture elements or references and compares them to their similar versions that don’t contain such elements. The goal of the research was to determine whether consumers perceive various forms of marketing communications more positively when they contain elements of popular culture, as opposed to marketing communications that do not contain or refer to such elements. This was tested through paired comparisons of six different marketing communication examples in the form of users showing preference towards one version of the example or the other, and options of equal preference or dislike available as well. In 5 out of 6 examples analyzed, consumers preferred the pop-cultural versions of marketing communications. These results, which clearly lean in favor of using elements of pop culture, can be useful to marketing strategists and practitioners when considering the inclusion of pop culture in their marketing ommunication efforts.Snažan učinak tržišnih komunikacija na osobnosti, mišljenja, preferencije i odluke ljudi do sada je ekstenzivno proučavan. Ako marketing može promijeniti mišljenje ljudi i utjecati na njihov karakter i afinitete, te ako je pop kultura dio tih karaktera i afiniteta, interesantno je istražiti u kakvoj su točno korelaciji marketing i pop kultura i kako ih opća populacija percipira kada se kombiniraju, primjerice, u marketinškim kampanjama koje sadrže pop-kulturne elemente. Upravo time bavi se ova kvantitativna studija s upitnikom koji prikazuje više primjera tržišne komunikacije koji sadrže elemente pop kulture ili reference te ih uspoređuje s njihovim sličnim verzijama koje ne sadrže takve elemente. Cilj istraživanja bio je utvrditi percipiraju li potrošači različite oblike tržišnih komunikacija pozitivnije kada sadrže elemente popularne kulture, za razliku od tržišnih komunikacija koje takve elemente ne sadrže ili se na njih ne referiraju. To je testirano metodom uspoređivanja u parovima; za šest različitih primjera tržišne komunikacije ispitanici su trebali iskazati sklonost jednoj ili drugoj verziji, a bile su dostupne i opcije jednake preferencije ili nesviđanja. U pet od šest analiziranih primjera potrošači su preferirali verzije tržišnih komunikacija koje sadrže pop-kulturne elemente. Ovi rezultati, koji jasno idu u prilog korištenju elemenata pop kulture, mogu biti korisni marketinškim stratezima i praktičarima kada razmatraju uključivanje pop kulture u svoje komunikacijske napore

KORIŠTENJE ELEMENATA POP KULTURE U TRŽIŠNIM KOMUNIKACIJAMA

The strong effect of marketing communications on people’s personalities, opinions, preferences and decisions has so far been widely studied. If marketing can sway people’s opinions and influence their character and affinities, and if pop culture is a part of those characters and affinities, it must be of interest to many to see how exactly marketing and pop culture correlate and how the general population perceives them when they are combined, for example in marketing campaigns that contain pop-cultural elements. This is explored in a quantitative study with a questionnaire that shows multiple marketing communications examples that contain pop culture elements or references and compares them to their similar versions that don’t contain such elements. The goal of the research was to determine whether consumers perceive various forms of marketing communications more positively when they contain elements of popular culture, as opposed to marketing communications that do not contain or refer to such elements. This was tested through paired comparisons of six different marketing communication examples in the form of users showing preference towards one version of the example or the other, and options of equal preference or dislike available as well. In 5 out of 6 examples analyzed, consumers preferred the pop-cultural versions of marketing communications. These results, which clearly lean in favor of using elements of pop culture, can be useful to marketing strategists and practitioners when considering the inclusion of pop culture in their marketing ommunication efforts.Snažan učinak tržišnih komunikacija na osobnosti, mišljenja, preferencije i odluke ljudi do sada je ekstenzivno proučavan. Ako marketing može promijeniti mišljenje ljudi i utjecati na njihov karakter i afinitete, te ako je pop kultura dio tih karaktera i afiniteta, interesantno je istražiti u kakvoj su točno korelaciji marketing i pop kultura i kako ih opća populacija percipira kada se kombiniraju, primjerice, u marketinškim kampanjama koje sadrže pop-kulturne elemente. Upravo time bavi se ova kvantitativna studija s upitnikom koji prikazuje više primjera tržišne komunikacije koji sadrže elemente pop kulture ili reference te ih uspoređuje s njihovim sličnim verzijama koje ne sadrže takve elemente. Cilj istraživanja bio je utvrditi percipiraju li potrošači različite oblike tržišnih komunikacija pozitivnije kada sadrže elemente popularne kulture, za razliku od tržišnih komunikacija koje takve elemente ne sadrže ili se na njih ne referiraju. To je testirano metodom uspoređivanja u parovima; za šest različitih primjera tržišne komunikacije ispitanici su trebali iskazati sklonost jednoj ili drugoj verziji, a bile su dostupne i opcije jednake preferencije ili nesviđanja. U pet od šest analiziranih primjera potrošači su preferirali verzije tržišnih komunikacija koje sadrže pop-kulturne elemente. Ovi rezultati, koji jasno idu u prilog korištenju elemenata pop kulture, mogu biti korisni marketinškim stratezima i praktičarima kada razmatraju uključivanje pop kulture u svoje komunikacijske napore

ISTRAŽIVANJE STAVOVA PREMA MINIMALISTIČKOM DIZAJNU U MARKETINŠKIM KOMUNIKACIJAMA

The marketing industry has been grappling with the challenge of declining attention spans and disengagement among individuals towards marketing messages they come across for an extended period. Marketers find it increasingly hard to reach, effectively communicate with, and convert their audiences. A possible way out of this situation can be minimalism. Minimalism in marketing is based on the “less is more” approach, focusing on a smaller number of visual elements and/or short wording constructions. This study examined overall attitudes toward minimalism, including its influence on buying decisions and the relationship between minimalistic design elements and liking of marketing communication. It was found that all age groups have a positive attitude toward minimalism and applying its principles in shopping behaviour. However, millennials rated it better than Gen Z and Gen X. Respondents were asked to judge three different variations of product packages, outdoor ads, logos, posters, and web homepages with different levels of minimalistic design, using a five-point liking scale. Marketing communication with minimalistic elements was preferred over the non-minimalistic one, but it cannot be concluded that younger populations like it more. Minimalism will influence higher liking of all different marketing communication means, and it should be used more in the future across different target groups, considering age. The issue can be to have a clear understanding of what customers perceive as minimalistic elements.Marketinška industrija već dugo osjeća kako zakon opadajućih povrata utječe na raspon pažnje i interes ljudi prema bilo kojem obliku tržišne komunikacije kojoj su izloženi. Marketinškim stručnjacima sve je teže doseći publiku, učinkovito komunicirati i osigurati konverzije. Jedan od mogućih izlaza iz ove situacije je minimalizam. Minimalizam u marketingu temelji se na pristupu „manje je više“, fokusirajući se na manji broj vizualnih elemenata i/ili kratke konstrukcije teksta. Ovo istraživanje ispitivalo je opća stajališta prema minimalizmu, uključujući njegov utjecaj na odluke o kupnji te odnos između minimalističkih dizajnerskih elemenata i sviđanja marketinške komunikacije. Utvrđeno je da sve dobne skupine imaju pozitivan stav prema minimalizmu i primjeni njegovih principa u ponašanju tijekom kupovine. Međutim, Milenijalci su ocijenili to bolje od Generacije Z i Generacije X. Ispitanici su bili zamoljeni da ocijene tri različite varijacije pakiranja proizvoda, vanjske oglase, logotipe, plakate i početne web stranice s različitim razinama minimalističkog dizajna koristeći ljestvicu sviđanja od pet stupnjeva. Marketinška komunikacija s minimalističkim elementima više se svidjela nego ne-minimalistička, ali nije moguće zaključiti da mlađa populacija ima veću razinu sviđanja takvih oglasa od starije. Minimalizam će utjecati na veće sviđanje svih sredstava marketinške komunikacije i trebao bi se više koristiti u budućnosti među različitim ciljnim skupinama s obzirom na dob. Izazov bi jedino moglo biti kako utvrditi što kupci smatraju minimalističkim elementima